#nema vozila

[99posto]

Krivina u Ilici

[belog-grada-crna-princeza]

Školjka. [28.06.2024.]

Ne umem baš da opišem šta mi se desilo. Mislim da je zapravo počelo u Beogradu, ovde je samo razvilo sopstveni život. Ovde se osećam onako kako sam se osećala kao dete, osećam neku fascinaciju svime oko sebe, sitnicama. Galebom koji preleće iznad zaliva i dečakom koji prstom upire u njega da pokaže svom tati. Porodicom mačaka koja se provlači ispod prozora u neku napuštenu zgradu. Starijim gospodinom koji na stanici privlači svoju ženu bliže sebi i šapuće joj na uvo nešto zbog čega se ona ljutne i odguruje ga, a on se smeje kao srednjoškolac. 

Ovde volim ljude, iako ih ne poznajem, ovde osećam i da oni mene vole, da me prihvataju, tripujem da me oni vide onakvu kakva jesam.

Sinoć sam se vozila gradskim prevozom, u stvari, još je bio dan, gledala sam more, osećala zrake zalazećeg sunca koji se probijaju kroz prozor, slušala neke pesme koje su mi u najtežim trenucima predstavljale pojase za spasavanje i odjednom se osetila euforično. Osetila sam se toliko poletno da sam želela da ustanem na sedište, podignem ruke visoko i vrištim od sreće. Istovremeno sam želela da plačem. Gledala sam svoj odraz, nisam odvajala oči od sopstvenih očiju i mislila samo o tome koliko sam stvarna. U drugi mah, život je poprimao oblike filma, nekog umetničkog, u kome glavna glumica odlazi na Grčko ostrvo da ozdravi i pronađe sebe. Celo veče me je pratio taj osećaj, kao hipnotisana lebdela sam popločanim ulicama sa osmehom na licu kao da sam pijana (pijana, a nisam popila). Možda me je udario šećer od zdravog ceđenog soka zelene boje, sa celerom i jabukama i ananasom i ne znam ti ni ja čime.. ovih dana je i to dovoljno. Izgubila sam se u trenutku, videla vremenske linije koje se prepliću pred mojim očima i spajaju u ovde i sada. U pozadini neka svirka, pevaju: I'm your Venus, I'm your fire, your desire. Pevam i ja. Jer sam živa. Jer sam tu. Jer mogu. 

To je bilo juče, danas... Danas je more nemirno. I ono ima svoja ludila, sve je na kraju to, plima i oseka i tako u krug. Odjednom se prizor ispred mene deli na dva dela, ja se delim na dve Katarine, na prošlu i neku buduću, na dve strane sebe u koje mogu da uranjam danima i nikad ne pronađem školjku na dnu. Istinu sa velikim I, ili Izmišljotinu. Vidim ih ispred sebe, rađanje i umiranje sa morskom penom, obala ih uzima sebi. Ne napušta me utisak da je to tajna koju delimo, samo je u stvari, ne delimo, cela pripada(m) dubinama u kojima se gubim i pronalazim u istom trenu i u kojima ću nestati, kao da me nije ni bilo. I samo to je dokaz da sam tu, jedini moguć, jedini potreban i dovoljan. 

Prislanjam školjku na uvo, čujem samo šuštanje sopstvenog krvotoka, jer nekih odgovora nema unapred. I ja sam prvi put okej sa tim. Zato stiskam ponovo plej na plejlisti i prepuštam se. Trenutku. Moru. Životu.

-Katarina

[bojesvemira]

Nesrećno presrećna

Nešto dok putujem uhvate me te misli, duboke. Oduvijek sam bila takva gledajući u drumove, duge nepresušne rijeke otvarala svoj um bezsebično. Nisam srećna, generalno ne mogu da se nazovem srećnom osobom. Jesam, no samo na trenutke. Imam tih par bljeskavica u glavi kada znam da sam bila srećna, ali to su rijetki trenutci kada sam se osjećala zaista slobodno, kao da su mi svi okovi sa mene spali. Sjećam se toga kada smo Baka i ja brale "čubru" na Trebeviću i smijale se malim zmijama bez jezika, još uvijek mi odzvanja smijeh u ušima. Sjećam se i prije pet godina kada sam prvi put nekoga voljela pa nas je zajedno uhvatila kiša pa smo pretrčavali semafor skačući po barama, okrenula sam se i uhvatila sebe u smijehu. Sjećam se i te jedne osobe koja me spasila da se ne ubijem u wcu te noći i koja me u parku gađala groždem dok smo imali piknik i tad sam se iskreno nasmijala kada smo otvarali šampanjac. Sjećam se i tete sa kristalima koja je rekla da nikada nije upoznala moćniju djevojku od mene i tad sam se od srca nasmijala. I onda krah... Zbunjenost dvije godine, sreće i nesreće. Kunem Vam se da vam to ne znam opisati bila sam stravično strećna dok se gušim u sopstvenoj nesreći. I konačno onda, nakon nekog vremena sam prodisala. Na tom jezeru, daleko od moje kuće koju sam par dana nakon toga polila benzinom i zapalila. Pobjegla sam od kuće koju sam toliko voljela a mrzila biti u njoj , taj trenutak sam se osjećala slobodnom i srećnom. Dok sam se vozila pod mjesečinom slušala Zdravka Čolića i razmišljala kako dolaze bolja vremena, i čvrsto donijela odluku da jednom odlazim. Nema veze što sam prošla pakao nakon toga, i što me moja odluka koštala zdravlja ja sam ipak jednom u životu nešto čvrsto odlučila. Ipak sam ja nekada nesrećno bila srećna.

[ladiscribus]

Ilha do Mel, medeni začarani raj

Polazak iz grada Paranagua autobusom do mjesta Pontal do Sul, odakle je kraća brodska linija do otoka Ilha do Mel. Tu se kupuju ulaznice za brod i neka pristojba za otok. Srećom dolazim odmah neposredno prije polaska, tako da nisam dugo čekao. Brodovi kreću svakih pola sata. Može se iskrcati na dva mjesta; Encantadas koji je južni dio otoka, i Brasilia, nešto malo sjevernije. Odlučujem iskrcati se u Encantadas pa pješačiti istočnom stranom otoka, obići svjetionik pa onda zavrnuti do točke Brasilia pa odande se vratiti brodom natrag na kontinent. Pri dolasku na otok, odmah krećem u prvi dućan da se okrijepim kojim hladnim pivom, neke grickalice uz pivo i krećem u obilazak otoka bez puno gubljenja vremena.. U mjestu Encantadas sve je puno pousada, to su neke vrste poluhotela, obično s prizemljem i najviše jednim katom, sobama s kupaonicom, i jednim zajedničkim prostorom za dnevni boravak. One malo luksuznije imaju bazen i mali restoran ili barem snack bar.

Ima više verzija zbog čega je otok dobio svoje ime, koje u prijevodu znači otok meda. Činjenica je da se ovdje vadio divlji med prije 1950. u vrijeme kada je bilo poteškoća u opskrbi industrijskog šećera. Činjenica je također da je ovdje bila jedna obitelj njemačkog porijekla koja je imala mlin i proizvodila je brašno, a brašno se na njemačkom piše Mehl. Boja mora uz obalu, koja se može vidjeti iz svjetionika također je boje meda, najviše zbog pijeska koji se diže zbog valova. Oblik otoka, ima također neku poveznicu s medom, zapadni dio nalikuje medu koji izlazi iz otvora posude (južni dio). Ovdje je obitavao admiral Mehl prije II. svjetskog rata, koji se bavio pčelarstvom. U 19. stoljeću tu su se dovodili najjači crni robovi koji su imali svoj medeni mjesec od nekoliko dana, provodeći ih s više crnih žena, iz razloga da bi se održala reprodukcija tih najboljih primjeraka crnih snažnih muškaraca robova. Slatka voda na otoku sadrži živu. U dodiru sa slanom vodom to uzrokuje žutu boju, sličnu boji saća. Carijós Indijanci koji su živjeli u regiji jako su cijenili pčelinji med, pa je pčelarstvo već postojalo od davnih dana. Na otoku su živjeli umirovljeni pomorci koji su se posvetili pčelarstvu, proizvodeći toliku količinu da su čak i izvozili med sve do 60-ih godina prošlog stoljeća. Prva znamenitost na koju me dovela mapa je špilja Gruta Das Encantadas. 

Voda boje meda zbog prisutne žive

Gruta Das Encantadas

Nastavljam dalje po označenom utabanom putu dok mi se nije ukazala prva plaža, Praia de Fora.. Fantastično! Široka pješčana plaža, malo ljudi i par galeba. Ovo je otok na kojem nema motornih vozila, niti zaprežnih kola koja vuku životinje. Čistoća i ekologija su na jako visokom nivou s obzirom na generalno nisku stopu ekološke osviještenosti ljudi i vlade Brazila. Na cijelom otoku može dnevno boraviti maksimalno 5000 posjetitelja.

Praia do Cano

Šetam po plaži bos, atlantski valovi zapljuskuju mi noge, dok tragovi mojih stopala ostaju u pijesku. Proučavam atlantskog galeba, ima li kakve razlike od našeg jadranskog.. Vidim da je ovaj isto proždrljiv kao i naš jadranski. Jedino ne vidim galebe-muškarčine koji oblijetavaju zgodne turistkinje.. Ipak se moram požuriti dalje da ostvarim svoj plan i stignem obići sve zacrtano u njemu te da ujedno stignem na brod u 17:00 h iz Brasilije. 

Kako je padalo puno kiše, pješačke staze natopljene su vodom tako da sam cijeli put propješačio potpuno bos. Bilo me ponekad strah da ne nagazim na nešto oštro, bodljikavo ili možda na neku otrovnu ili poluotrovnu životinju; zmiju, insekta ili žabu.. A i ne bi bilo baš zgodno kasnije prati tenisice od tog silnog blata. Skoro nigdje nikoga, hodam preko polublatnih staza, masivnih kamena, uspona i padova.. Čista priroda, miris atlantske vegetacije, oceana, mali uski potoci koji se slijevaju u ocean, tu i tamo samo poneki prolaznik, i to obično baš kada ga se najmanje nadam, to jest kada odlučim olakšati se i pomokriti okoliš ;).. 

Praia do Miguel

Praia do Miguel

Na kraju plaže Praia do Miguel plan puta me vodi do sljedeće plaže Praia Grande, međutim nailazim na prepreku. Ogromni kameni blokovi koje je izbrazdio ocean stali su mi na putu.. Krenuo sam preko njih jer nisam vidio nijednu pješačku stazu kojom bi se mogao zaobići nastali problem pred kojim sam se našao. Na nekim dijelovima morao sam koristiti alpinističko umijeće, koje doduše nisam poznavao do tog momenta.. Trebalo se popeti na jedan veliki kameni blok, koji nije izgledao baš pitom za svladati ga.. Kod jednog zamaha nogom na visoki kamen dogodila mi se jedna mala nezgoda. Kupaće gaće koje sam imao na sebi, popustile su pod pritiskom velikog raskoraka i to baš na mjestu gdje se obavlja nužda broj 2. No srećom novonastala rupa nije bila prevelika, a i nije bilo ni znatiželjnih osoba oko mene koji bi se naslađivali mojom malom nezgodnom koja me pratila sve do odlaska s otoka u svoj hotel u gradu Paranagua.

Stijene

Praia Grande

Napokon sam stigao do svjetionika do kojeg vodi stotinjak stepenica te ako niste u dobroj kondiciji, zasigurno ćete se dobro zapuhati i oznojiti. Svjetionik Farol das conchas podignut je 1872. po nalogu Dom Pedra II., drugog braziskog cara, u svrhu usmjeravanja moreplovaca koji su plovili zaljevom Paranagua. Napravljen je od lijevanog željeza i smatra se jednim od najvećih inženjerskih dostignuća toga vremena.

Farol das Conchas

Praia de Fora

Praia do Farol

Otok me potpuno zadivio svojom ljupkošću, svojom skoro netaknutom prirodom, tišinom, plažama na kojima od nekih nisam sreo ama baš nijedno ljudsko biće, svojim relativno nekomercijalnim turizmom, svojom mistikom.. Poželio sam ostati ovdje, gledati valove koji zapljuskuju prazne pješčane plaže, uzeti vreću za spavanje, zapaliti vatru, po noći gledati zvijezde, jesti ono što ulovim u moru, pronaći sebe i smisao života, dok ne ožednim i poželim se hladnog piva.. 

Ima jedna legenda vezana za ovaj otok. Legenda o čarobnicama.. Nekada davno, u neka davna vremena, na ovom otoku živjela su prekrasna stvorenja, napola ribe s bujnim obojenim repovima u nijansama zelene i plave, a napola prekrasne žene duge plave, riđe i tamne kose i senzualnih silueta. Takva stvorenja nekada su živjela u moru, a nekada na kopnu. Voljela su gledati izlazak sunca, pjevati i plesati unutar i oko pećine. Obdarena jedinstvenom ljepotom i očaravajućim glasovima, bile su odgovorne za bezbrojne nesreće brodova, čamaca i ribarskih kanua koji su skrenuli iz kanala i završili nasukani ili su potonuli kod opasnih obala otoka Ilha do Mel. Dolaskom čovjeka na otok, ova prekrasna stvorenja osjećala su se nelagodno i odlučila se udaljiti, počevši kopati drugu špilju, nedostupniju od prve. No kako se to obično s vremenom dogodi, uz prvu se stvorila plaža, i tako omogućila pristup drugoj špilji te su se čarobnice opet osjećale nelagodno zbog prisutnosti ljudi koji su išli zadovoljiti svoju znatiželju. One su se odatle preselile prema otocima Ilhas de Currais i više ih nikada nitko nije od tada vidio, ostajući u sjećanju samo onih koji su ih uspjeli vidjeti.

Ne znam za te lijepe čarobnice hoće li se ikada vratiti na ovaj predivan otok, no mene je definitivno začarao i stvarno se nadam da ću se jedanput vratiti na ovaj raj na Zemlji.. A najbolje bi bilo da se vratimo zajedno, lijepe čarobnice i ja, u isto vrijeme..

[oglasiposao]

Mehaničara održavanja kamiona,bagera i drugih velikih industrijskih vozila - POSAO

[balkanskapravila1371]

Mađarska i nemački Rajnmetal pustili u pogon fabriku municije i počeli sa isporukama borbenih vozila Links

https://www.balkansec.net/post/ma%C4%91arska-i-nema%C4%8Dki-rajnmetal-pustili-u-pogon-fabriku-municije-i-po%C4%8Deli-sa-isporukama-borbenih-vozila

[suzukiantares]

Razlika između plug-in i samopunjivih hibrida

Posljednjih godina bilježi se značajan porast popularnosti električnih i hibridnih električnih vozila, ponajviše zbog rastuće svijesti o potrebi smanjenja ugljičnog otiska. Uz ovu svijest, došlo je do povećanja raznolikosti i dostupnosti električnih i hibridnih automobila dostupnih u našim salonima. Iako se obično nalaze u višim cjenovnim razredima, ova vozila troše manje ili uopće ne troše gorivo, što znači potencijalne uštede za vozače.

Postoje tri glavne vrste električnih ili električnih vozila za odabir: hibridi koji se sami pune, plug-in hibridi (PHEV) i potpuno električna vozila (EV). Ovdje ćemo se usredotočiti na ono po čemu se plug-in hibridi razlikuju od hibrida koji se sami pune.

Što je samopunjivi hibrid? Hibrid koji se sam puni najlakši je korak za vozače koji prelaze s konvencionalnih na električna vozila, ali još nisu spremni za potpuno električno vozilo. Takvo vozilo ima benzinski motor, elektromotor ili integrirani starter-generator zajedno s baterijom koja pohranjuje električnu energiju. S hibridima koji se sami pune, nema potrebe za priključivanjem na vanjski izvor napajanja za punjenje. Baterija se sama puni tijekom vožnje, reciklirajući energiju tijekom kočenja ili usporavanja pomoću tehnologije regenerativnog kočenja i koristeći benzinski motor.

To znači da ne morate brinuti o pronalaženju stanice za punjenje dok ste vani ili o tome da ćete se suočiti s većim računima za struju za kućno punjenje. Hibridi koji se sami pune također nude dobru učinkovitost goriva i imaju manji utjecaj na okoliš, što ih čini savršenim za kratka putovanja na posao, gradsku vožnju i putovanja u blizini. Evo nekoliko prednosti i mana posjedovanja hibrida koji se samopuni:

Za i protiv samopunjivih hibrida:

Prednosti:

Općenito jeftinije za kupnju od plug-in hibrida Dizajniran za maksimalnu uštedu goriva na kratkim putovanjima i gradskoj vožnji Nema potrebe trošiti vrijeme na punjenje baterije Nema brige o niskoj razini baterije na dugim putovanjima Poboljšana potrošnja goriva u usporedbi s konvencionalnim vozilima na benzin, što ih čini isplativima za korištenje

Cons:

Samopunjivi hibridi slične veličine manje su ekološki prihvatljivi od ekvivalentnih plug-in hibrida Trenutno ne ispunjavaju uvjete za državne subvencije za kupnju energetski učinkovitih vozila Što je Plug-in Hybrid (PHEV)? Sljedeći razvoj od samopunjivog hibrida do potpuno električnog automobila je plug-in hibrid, koji se ponekad naziva i PHEV (Plug-in Hybrid Electric Vehicle). Takvo vozilo ima elektromotor i motor s unutarnjim izgaranjem, slično samopunjivom hibridu. Međutim, njegova baterija zahtijeva punjenje iz vanjskog izvora napajanja.

PHEV se mogu puniti kod kuće ili na javnim stanicama za punjenje, iako biste mogli imati veće račune za struju, posebno ako punite tijekom vršnih sati, a možda ćete također morati platiti naknadu i čekati 20-30 minuta na javnoj postaji za brzo punjenje.

PHEV-ovi obično mogu voziti isključivo na električnu energiju na udaljenostima u rasponu između 30 i 50 kilometara, što ih čini savršenim za vožnju u električnom načinu rada u gradu ili kratka putovanja. Međutim, na duljim putovanjima možda ćete morati ponovno napuniti bateriju na stanici za punjenje kako biste nastavili koristiti električni motor. Dobra vijest je da će, ako se baterija isprazni, benzinski motor automatski preuzeti kako bi vam omogućio nastavak vožnje.

Sada kada znate što su plug-in hibridi, odvagnimo njihove prednosti i mane:

Prednosti i mane plug-in hibrida:

Prednosti:

Može funkcionirati kao električna vozila (EV) na kratkim putovanjima Benzinski motor se automatski pokreće kada se baterija isprazni Obično jeftiniji za kupnju od električnih vozila Obično štedljiviji od hibrida koji se sami pune Trenutno ispunjavate uvjete za državne subvencije za kupnju energetski učinkovitih vozila

Protiv:

Općenito skuplji od hibrida koji se sami pune Morat ćete se priključiti za punjenje pomoću 3-pinskog kabela ili zidnog punjača kod kuće i dodijeliti vrijeme za punjenje Domet baterije je ograničen, stoga morate unaprijed znati gdje se nalaze stanice za punjenje Dodatna težina velike baterije može utjecati na potrošnju goriva ako se uvelike oslanjate na benzinski motor Kako se razlikuju: Plug-in naspram samopunjivih hibrida Kako napuniti bateriju: Plug-in hibridi zahtijevaju vanjsku točku za punjenje za punjenje baterije, dok samopunjivi hibridi pune bateriju tijekom vožnje.

Koliko daleko mogu ići s napunjenom baterijom: Vozila s plug-in hibridnim pogonom imaju puno veću bateriju u usporedbi s hibridima koji se sami pune i mogu putovati puno dalje isključivo na električni način. Hibridi koji se sami pune automatski upravljaju električnom pomoći benzinskom motoru, a baterija se puni dok je vozilo u pokretu.

Što je ekonomičnije: Iako su plug-in hibridi općenito ekonomičniji, njihova baterija može postati teret za duža putovanja, osobito kada se isprazni, što utječe na performanse vozila i troši više goriva od konvencionalnog automobila. Zajedno s težinom baterije, PHEV plug-in komponente mogu biti dovoljno teške da utječu na upravljanje vozilom.

Trebam li promijeniti način na koji ih koristim: S hibridima koji se sami pune, ne morate mijenjati svoje uobičajene navike. Jednostavno trebate napuniti spremnik goriva kao što biste to učinili u svom trenutnom automobilu, a da ne morate ništa posebno uključiti. Kod plug-in hibrida je nešto drugačije. Kako biste ih učinkovito koristili, morat ćete ih priključiti preko noći ili stati na stanici za punjenje kako biste napunili bateriju. Ako zaboravite ili nemate vremena za punjenje, automatski će se prebaciti na benzinski motor tijekom vožnje.

Što unaprijed košta više: Vozila sa samopunjačem na tržištu su već neko vrijeme, tako da imate širok izbor i vjerojatno su jeftinija od plug-in hibrida. Iako su plug-in hibridi skuplji unaprijed zbog komponenti baterije, oni ispunjavaju uvjete za subvencije za kupnju energetski učinkovitih vozila, što može djelomično nadoknaditi trošak nabave.

Odgovara li hibridno vozilo za mene? Kupnja hibridnog automobila ima smisla za gradske i prigradske vozače, ali ne toliko za one koji redovito moraju voziti duže udaljenosti po autocestama, jer velike brzine mogu značajno isprazniti bateriju i smanjiti učinkovitost goriva.

Hibridna vozila nude dobru uštedu goriva koja vam može pomoći da uštedite mnogo novca ako se uklapa u vaš stil života. Obje vrste hibridnih vozila korak su u pravom smjeru prema prelasku na potpuno električna vozila i doprinose očuvanju okoliša.

[stamislim]

6. novembar

Ove nedelje imam posao, od ponedeljka do nedelje. Nisam spavala kod kuće, vozila sam se 22, onda sam ušla u pun 31. Na Terazijama se autobus dovoljno ispraznio tako da nisam morala da se guram s ljudima, premestila sam se sa srednjih na zadnja vrata i dobila sam pogled kroz prozor na krovu autobusa. Odjednom sam shvatila da verovatno nikad neću imati dete i rasplakala sam se. Pored mene su sedele jedna plava devojka i baka. Baka je gledala kroz prozor, devojka mislim da je primetila kako mi se oči pune suzama. Sigurno je pomislila kako sam nesposobna da idem sad na posao ili još verovatnije da neko poput mene i nema posao pa je možda zato u takvom stanju. Mada i nemam.. od ponedeljka do nedelje samo.

[zoranphoto]

Zelenski prijeti osvetom nakon smrtonosnog napada: Velika opasnost gomila se u Bjelorusiji, sastaju se Putin i Lukašenko

Rusija je tijekom noći pokrenula napade na crnomorsku luku Odesa, ubivši jednu osobu i ranivši 19 drugih, uključujući četvero djece, rekli su ukrajinski dužnosnici. Odesa je važno mjesto u Ukrajini, koristi se kao glavna luka za izvoz žitarica. “Odesa, još jedan noćni napad čudovišta”, rekao je na Telegramu Oleh Kiper, guverner regije Odesa u južnoj Ukrajini. “Nažalost, imamo jednog poginulog civila”. Kiper je ranije rekao da je prema preliminarnim informacijama 14 osoba prevezeno u bolnicu, uključujući troje djece. U sinoćnjem napadu na Odesu teško je oštećena i pravoslavna katedrala Preobraženja. Radi se o najvećoj pravoslavnoj crkvi u tom lučkom gradu izgrađenoj u 18. stoljeću, koja je na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Rusija je gotovo svakodnevno napadala Odesu i druge ukrajinske objekte za izvoz hrane tijekom prošlog tjedna nakon što se Moskva povukla iz sporazuma o morskom koridoru koji je omogućio siguran transport ukrajinskog žita.     Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo objavilo je na Telegramu da je Rusija lansirala visokoprecizne projektile Onyx i krstareće projektile Kalibr na Odesu u nedjelju iza ponoći.

Zelenski bijesan: Nema opravdanja za rusko zlo

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je “odmazdu” Rusiji kao odgovor na napad na katedralu u Odesi. “Svima koji su stradali u ovom posljednjem terorističkom napadu pruža se pomoć”, rekao je na Twitteru. “Zahvalan sam svima koji pomažu ljudima i svima koji su s Odesom u mislima i emocijama. Prebrodit ćemo ovo. Vratit ćemo mir. A za to moramo pobijediti rusko zlo”, objavio je Zelenski.   Missiles against peaceful cities, against residential buildings, a cathedral… There can be no excuse for Russian evil. As always, this evil will lose. And there will definitely be a retaliation to Russian terrorists for Odesa. They will feel this retaliation. All those who… pic.twitter.com/gcpD30BFP1 — Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) July 23, 2023  

Putin se sastaje s Lukašenkom

Ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko sastat će se u nedjelju dva dana nakon što je Moskva upozorila da će se svaka agresija na njenog susjeda i najvjernijeg saveznika smatrati napadom na Rusiju. Nakon što je Poljska ranije ovog tjedna odlučila premjestiti vojne jedinice bliže svojoj granici s Bjelorusijom kao odgovor na dolazak Wagnerovaca u tu zemlju, Putin je rekao da će Moskva upotrijebiti sva sredstva koja ima kako bi reagirala na bilo kakvo neprijateljstvo prema Minsku. Kremlj je rekao da je Lukašenko u radnom posjetu Rusiji i da će razgovarati s ruskim predsjednikom o daljnjem razvoju “strateškog partnerstva” dvije zemlje. Iako nije poslao vlastite trupe u Ukrajinu, Lukašenko dopustio je Moskvi da koristi bjeloruski teritorij za pokretanje svoje invazije na Ukrajinu u veljači 2022. i od tada se redovito sastaje s Putinom. Dvije su zemlje održale više zajedničkih vojnih vježbi, a u lipnju je Lukašenko dopustio da se njegova zemlja koristi kao baza za rusko nuklearno oružje, što je potez koji je Zapad uvelike osudio.

Nove satelitske snimke vojne opreme u Bjelorusiji

Vojni garnizon Tsel u Bjelorusiji počeo je nedavno gomilati vozila i vojnu opremu, kako se vidi na satelitskim snimkama tehnološke tvrtke Umbra. Ranije snimke koje je načinila tvrtka Maxar Technologies 16. srpnja pokazivale su samo 10 teretnih kamiona i pet autobusa unutar istog skladišnog prostora. U četvrtak je bjelorusko ministarstvo obrane priopćilo da će njihove snage održati zajedničke vojne vježbe s borcima Wagnera u blizini granice s Poljskom. ⚡️A new satellite image of the Wagner PMC camp in the Belarusian village of Tsel was taken today by the Umbra satellite and provided by Maxar Technologies. According to Maxar Senior Director Stephen Wood, the camp has grown significantly compared to the previous image taken on… pic.twitter.com/P6XxVXVDpe — FLASH (@Flash_news_ua) July 22, 2023  

U Bjelorusiji bi moglo biti oko 5000 plaćenika Wagnera

Broj plaćenika Wagnera koji se nalaze u Bjelorusiji mogao bi doseći oko 5000, tvrdi Andrij Demčenko, glasnogovornik Službe državne granične straže Ukrajine. “Na početku, kada su počeli ulaziti u Bjelorusiju, procjenjivalo se da ih je na stotine. S obzirom na to da dostupne informacije o predstavnicima privatnih vojnih kompanija, njihov broj sigurno je drugačiji i procjenjuje se da ih je oko 5000”, rekao je Demčenko na briefingu u subotu. About 5,000 Wagner Group mercenaries have been deployed to Belarus as of July 22, according to Andriy Demchenko, spokesperson for the State Border Guard Service.https://t.co/ZxYOzcYACg — The New Voice of Ukraine (@NewVoiceUkraine) July 22, 2023   Napomenuo je da toliki broj ruskih plaćenika ne predstavlja izravnu prijetnju Ukrajini, ali da je granična straža spremna za svaku situaciju. Dodao je da je stanje pod kontrolom. Dnevno.hr Image by Дмитрий Буханцов from Pixabay Read the full article

[99posto]

Mace prema Teslinoj - 12.07.2024. 19:48

[mentalnahigijena]

VJERSKI RASKOL KOJI JE POKAZAO STARO LICE SPC-APorfirije optužio Ukrajinu da radi 'državni teror i progoni pravoslavlje', jasno je na čijoj je strani...Osim brutalne ruske agresije na Ukrajinu, u toj zemlji u jeku je još jedan sukob. Naime, u toku je istjerivanje dijela pravoslavne crkve iz gradskog prostora jer se, kako navode ukrajinske vlasti, nijesu odvojili od ruske pravoslavne crkve.Kako je, blizu ulaza u Kijevski špiljski manastir, kompleks pravoslavnog pećinskog manastira iz 11. vjeka u srcu grada, policija je zaustavljala svaki automobil radi kratke kontrole. Srijeda je bio krajnji rok za 1000 stanovnika manastira da napuste svoje prebivalište usred pojačane političke zabrinutosti da su neki od njih bili preblizu stajalištima Moskve i da su "ruski petokolonaši". Policija je pregledavala vozila koja su odlazila kako bi se uvjerila da nijedno nije natovareno s više od 800 ikona, križeva i drugih neprocjenjivih artefakata pohranjenih unutar vjerskog kompleksa.Prvoslav ponovno na strani Moskve i PutinaOko svega sada se oglasila i crkva Srbije. Oni su pak, u svojem saopštenju, optužili ukrajinske vlasti da vrše pritisak, nasilje i progon nad Ukrajinskom pravoslavnom crkvom, koja je pod jurisdikcijom Ruske pravoslavne crkve. tkz., SPC-a, također je dodala optužbu da Ukrajina progoni pravoslavlje."Srpska pravoslavna crkva s dubokom zabrinutošću, tugom i bratskom ljubavlju gleda na stradanje svetaca u Ukrajini, na pritiske, nasilje i progone koje sadašnja ukrajinska vlast radi protiv kanonske Crkve, a time i protiv većine vlastitih građana, s obzirom na to da je riječ o najvećoj vjerskoj zajednici u zemlji.Progoni su kulminirali posljednjih dana nasilnim oduzimanjem hramova u korist pseudocrkvene raskolničke strukture koja ima status svojevrsne državne crkve i neformalne inkvizicije", piše u saopšteju tkz, SPC-a koje potpisuje srpski patrijarh iako netočno navodi da je riječ o "najvećoj vjerskoj zajednici u zemlji".Međutim, Prvoslav nije stao tu, već je  u ime tkz., SPC  najavljen i nadolazeći vrhunac terora nad pravoslavnim vjernicima u Ukrajini, iako za takvo nešto nema nikakvih dokaza. Štoviše, SPC šokantno navodi da je to "vjerno ponavljanje sovjetskog progona Crkve". "Protjerivanje 250 monaha i stotina profesora i studenata teologije iz Kijevo-pečerske lavre, drevnog duhovnog izvora i središta Svete Rusije, krstionice istočnoslavenskog hršćanstva i pravoslavlja u modernoj Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji. U pitanju su užasavajući teror i najgrublje kršenje osnovnih prava Crkve i vjerskih sloboda.Ponašanje ukrajinskog državnog vrha svjedoči da je njegov stvarni, vjerojatno i krajnji cilj brisanje povijesnog sjećanja i svih tragova izvornog pravoslavlja u Ukrajini kako bi se izbrisao kod i povijesni identitet koji je Crkva mukotrpno gradila i čuvala vjekovima, od svetog kneza Vladimira do danas", stoji u saopštenju SPC-a.Podsjetimo, ukrajinska crkva se 2018. podijelila na dvije frakcije s gotovo istim imenom. Usprkos protivljenju Kremlja, Pravoslavna crkva Ukrajine (OCU) dobila je crkvenu nezavisnost od Carigradskog patrijarhata 2019. Kao znak političkog rascjepa koji raspiruje svađu, crkve pod okriljem OCU-a ponudile su podršku prosvjednicima s Majdana iz 2014., koji su srušili Viktora Janukoviča, moskovskog satrapa u Ukrajini. Time je ostala Ukrajinska pravoslavna crkva (UPC), koja je još uvijek bila lojalna Moskvi.Protjerivanja iz Lavre tehnički dolaze u sklopu raskida 10 godina starog ugovora o besplatnom korištenju vjerskih objekata i druge imovine u državnom vlasništvu koji je manastir potpisao 2013. Tome je priveden kraj nakon što je posebna vladina komisija otkrila brojna kršenja uslova najamnine od strane svetih stanara. U stvarnosti, cijeli incident ima izrazito politički predznak zbog bijesa u Ukrajini što su pojedini pripadnici klera iz Ukrajinske pravoslavne crkve surađivali s ruskim osvajačima.*Ovdje treba još napomenuti da crkva Srbije i crkva Rusije ne poštuju odluke Majke svih pravoslavnih crkava Vaseljenske patrijaršije! Kako je počelo još malo pa će od ove dvije crkve(?) ispasti da je od njih i počelo hrićanstvo pa oni sebi dozvoljavaju pod plastom vjere da oni sude? Oni uzimajući bespravno bizantsku oznaku 4 ocila kao njihovu potvrđuje kakav ustvari naum oni imaju a što je krajnje lucidno, bolesno!

[cgvijesti]

Sudar četiri vozila u tunelu

Foto: Bar info U saobraćajnoj nezgodi koja se juče u 15 sati i 10 minuta dogodila u tunelu Sozina, na sreću, nema povrijeđenih osoba. “U nezgodi su učestvovala četiri putnička motorna vozila. Pričinjena je značajna materijalna šteta”, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije. Okolnosti pod kojima je do udesa došlo, biće poznate nakon izviđaja. Izvor: Bar info

[nabacikez-nerviranjabez]

Raspadnem se tako s vremena na vreme, jer me sve stigne i uvek se završi umiranjem jer tebe više nema.

Nije trebalo da bude ovako. Trebala si da budeš ovde.

Da se nije desio taj odvratni stvor što isisava život ili da se bar samo nije vratio, sve bi bilo drugačije.

Ja bih bila drugačija. Verujem da bih bila bolja osoba da si ti ovde. Ili bar srećnija.

Učila bih uz tebe da šijem, dok mi ti praviš neku novu kreaciju. Išle bismo zajedno u prodavnicu i kupovala bi mi sladoled kad god bi mama rekla da ne smem i onda bih ga jela krišom ispred kuće.

Ne bismo se svađale, jer si samo jednom u životu vikala na mene, i to jer Tamara nije htela da spava.

Kupovala bi mi knjige da lakše prođem kroz ove silne periode odrastanja. Vodila me u grad i sadila lale.

Nikad se nisam ljutila što mi je noga dva puta ušla u točak od bicikla kad si me vozila, jer se toga i ne sećam.

Naučila bi me da pravim obrnuti kolač sa jabukama, jer otkad tebe nema niko ga više i ne pravi.

I još milion stvari bismo radile zajedno, samo da si tu.

[1postozagrad]

Renderi: Željko Radišić /1POSTOZAGRAD (Ilustrativni primjer ne gotovo rješenje!)

PONOVLJENA INCIJATIVA ZA NOVU PROMENADU OD HNK DO ZRINJEVCA

Mjesni odbor Cvjetni trg

Vijeće gradske četvrti Donji grad

Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada

Odbor za prostorno uređenje Gradske skupštine

Ured gradonačelnika

  Zagreb, 14. rujna 2021.

 Predmet: Proširenje pješačke zone na Masarykovu ulicu i formiranje nove promenade od HNK do Zrinjevca pješačkom Masarykovom i Teslinom

 SAŽETAK:

- elaborati koje je naručio Grad, i niz drugih studija, idu u prilog proširenja donjogradske pješačke zone, no odluka o pomaku godinama izostaje.

- Masarykova već sad ispunjava sve uvjete da odmah postane pješačka zona. U ulici nema ni parkirališnih mjesta.

- predlaže se privremeno rješenje (do javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja): postavljanje ciljano dizajniranih privremenih montažnih elemenata za sjedenje (klupe) i zelenilo duž čitave nove promenade od HNK do Zrinjevca.

- ograničenje površina terasa kafića na maksimalno 20 posto ukupne površine promenade. Zagreb ne treba još jednu ugosteljsku ulicu, već reprezentativni pješački potez i konkretni prostorni doprinos izgradnji društvenosti i urbaniteta.

- proglašenje pješačke Masarykove do prvog dana proljeća 2022. ili Dana grada Zagreba, 31. svibnja 2022.

- proširenje pješačke zone na Masarykovu kao uvod u daljnja proširenja donjogradske i drugih pješačkih zona (npr. Tratinska) - po uzoru na prakse europskih gradova.

  Poštovani/a,

         ovime (ponovo) predlažemo da se donjogradska pješačka zona proširi na Masarykovu ulicu i s pješačkom Teslinom (u novom programu) formira novu promenadu od HNK do Zrinjevca.  

Elaborati koje je naručio Grad, i niz drugih studija, idu u prilog proširenja donjogradske pješačke zone, no odluka o pomaku godinama izostaje.

 Zadnji elaborat „Idejno rješenje proširenja pješačke zone u centru grada Zagreba“ dovršen je sredinom 2020. godine, a do danas nije donesena odluka koja od elaboratom ponuđene tri varijante ide u realizaciju, nisu ishođene suglasnosti i slijedom svega nije doneseno nikakvo rješenje. Dakle, javni je novac utrošen, rezultata (još) nema.

 Umjesto velikih i nerealnih očekivanja, ovime predlažemo jednostavno i brzo provedivo rješenje uređenja nove promenade od Zrinjevac do HNK i to kao uvod u šire zahvate proširenja i drugačijeg tretiranja donjogradske pješačke zone. Nudimo konkretne ideje za organizaciju i način upravljanja pješačkom zonom, a koje predstavljaju bitno drugačiji pristup od onoga kakav vidimo danas u donjogradskoj pješačkoj zoni.    

Temljena premisa ove incijative je stvaranje nove promenade od HNK do Zrinjevca pješačkom Masarykovom i Teslinom i to kao novog reprezentativnog i istinski pješačkog poteza.

Zagreb ne treba još jednu ugostiteljsku ulicu, već reprezentativni pješački potez.

Masarykova ulica već sada ispunjava sve uvjete da postane pješačka zona jer kao takva već de facto najvećim dijelom i funkcionira. U ulici nema ni parkirališnih mjesta.

Jedina prepreka je improvizirano taksi stajalište na većem dijelu Masarykove, a koje radikalno zakida i Teslinu ulicu budući da taksi vozila u odlasku prolaze Teslinom koja, između ostaloga, i zato ne funkcionira kao pješačka zona, iako to formalno jest.    

Preduvjet formiranja promenade je izmještanje taksi stajališta na neku od alternativnih lokacija, ukoliko takva potreba uopće postoji, što također treba preispitati. Neke od mogućih lokacija koje predlažemo da se razmotre za privremena taksi stajališta su npr. ispred zgrade Rektorata ili na parkirnoj ulici na zapadnoj strani Trgu Republike Hrvatske gdje već postoji taksi stajalište, ili neka druga lokacija u zoni postojeće, no svakako izvan (buduće) pješačke zone. O tome mjerodavno trebaju odlučiti nadležne gradske stručne službe, a rješenje sasvim sigurno postoji. Pritom je potrebno voditi računa da taksi vozila u dolasku i odlasku ne prolaze budućom pješačkom zonom.

S obzirom da je dio Masarykove ulice u svom krajnjem zapadnom dijelu još uvijek otvoren za sav promet, odnosno da je to i krajni istočni dio Tesline ulice, drugi preduvjet formiranja nove promenade je djelomična preregulacija prometa. Takav zahvat nije kompliciran.

Gundulićeva ulica bi ovim prijedlogom ostala prometna ulica kao i do sad.

Predložena nova pješačka zona ujedno neizostavno utječe i na status dijela Gajeve ulice (između Berislavićeve i Tesline) i Preradovićeve ulice (između Berislavićeve i Masarykove) gdje je uputno ukinuti parkiranje automobila i također premjestiti taksi stajališta, npr. na istu lokaciju gdje će biti premješteno ono iz Masarykove.

Takvo rješenje omogućilo bi stvaranje pješačkog pravca koji bi povezao Trg Republike Hrvatske sa Zrinjevcem i stvorio novu pješačku promenadu za Zagreb. Mjerilo takvog pješačkog poteza približilo bi Zagreb potrebama suvremenog grada, ali i bilo pravi poticaj razvoju održive urbane mobilnosti i jasna potvrda ekološke opredijeljenosti nove gradske uprave.  

Podsjećamo da su zadnja proširenja donjogradske zone bila 2012. godine kada je pješačkom ulicom proglašena Teslina, odnosno 2013. s uređenjem Trga Europe.  Od onda je prošlo niz godina bez daljnjeg širenja pješačke zone i to unatoč tome što svi preduvjeti za širenje pješačke zone (odavno) postoje.

Pritom ističemo da je službeno pješačka Teslina ulica primjer izrazito lošeg pristupa budući da se proglašenje pješačke zone u toj ulici svelo na doslovno zauzimanje čitavog sjevernog dijela ulice terasama kafića, dok je južni kolnik i danas korišten za reducirani promet automobila, često taksi, ali i drugih vozila u prolazu ili odlasku sa spomenutoga improviziranog taksi stajališta. Nikakvu komunalnu opremu koja bi sugerirala da se radi o pješačkoj zoni ta ulica nije dobila i to je ogromni propust koji treba izbjeći kod Masarykove, a kod Tesline ispraviti.

Podsjećamo i da komunalni red jasno navodi što pješačka zona jest, a što nije. Teslina to, sukladno komunalnom redu, nije, iako ta ulica taj status formalno ima.

Vodeći se i praksom postojeće donjogradske pješačke zone koja je opterećena terasama kafića i potpunim izostankom komunalne opreme za pješake u Teslinoj, predlažemo da u toj i Masarykovoj ulici maksimalno 20 posto površine ulice može biti pod terasama. Zagreb već ima dovoljno ugostiteljskih, a nedovoljno ili uopće istinski pješačkih ulica.

Nova promenada od HNK do Zrinjevca treba biti dominantno slobodna te komunalnom opremom sugerirati boravak i time poticati društvenost i urbanitet, odnosno primarno služiti pješacima, spontanim upotrebama i druženju bez naplate.  

TERASE KAFIĆA

Teslina ulica se potpuno pogrešno i improvizirano tretira te nužno zahtjeva drugačiji pristup umještanja terasa. Podsjećamo i da je sadašnja praksa stara svega nekoliko godina i da su tamošnji ugostiteljski objekti ranije najnormalnije funkcionirali i bez terasa. Ne zagovaramo da tesase ne postoje, već da je kod njihovog postavljanja ključno pitanje mjere i ukupnih odnosa prostora i uloge pješačke zone. Molimo da se terase reguliraju na način da uvažavaju narav i pješački program i karakter ulice. Sadašnje terase je nužno organizirati drugačije i to na način da se ukupna površina koju zauzimaju radikalno smanji.

Ovim prijedlogom tražimo da se površina terasa prilagodi kapacitetu ulice tj. da terase ne smiju zauzimati 50 posto površine ulice, što je sad slučaj. U toime smislu predlažemo da se osmisli novi pristup, a rješenja su pritom jednostavna. Primjerice, mjestimičnim primicanjem terasa kafića sjevernoj fasadi ulice tj. eventualnim ukidanjem nogostupa na tome dijelu ulice i ispred kafića s terasama. Terase kafića također mogu biti širine lokala koji ih zakupljuju i najvažnije, ukupna površina koju zauzimaju ne bi smjela biti više od 20 posto ukupne površine ulice.

To znači da se s novim dozvolama za korištenje javnih površina za 2022. godiinu i u buduće, već sada treba planirati program nove promenade i bitno ograničiti kapacitete terasa.

Također, predlažemo da se s novom promenadom uvede zabrana bunkeriranja terasa na način da one više sliče zatvorenim prostorima nego terasama na otvorenom. Sadašnje stanje djelomično je uvjetovano upravo automobilskim prometom, ali i izostankom kvalitetne regulacije. S ukidanjem prometa u cjelosti, terase više i neće imati potrebu biti bunkerirane, ali je to potrebno zasebno i striktno regulirati.

Predlažemo i da se zabrani postavljanje podesta, a i izborom stolaca može se bitno doprinijeti boljoj organizaciji, većem broju smještajnih jedinica na manjem prostoru, te općenito ambijentalnim kvalitetama javnog prostora.

Osobito važnim držimo da primjer regulacije terasa na novoj promenadi od HNK do Zrinjevca može poslužiti kao primjer za ostatak donjogradske pješačke zone.    

KOMUNALNA OPREMA NOVE PROMENADE

Predlažemo da se pješačka Masarykova opremi komunalnom opremom, npr. klupama sa zelenilom duž čitavog pješačkog poteza. Takve elemente moguće je posebno oblikovati baš za tu ulicu i tu svrhu, i to kao npr. privremena mobilna (tzv. pop-up) rješenja koja bi služila do eventualnog cjelovitog arhitektonsko-urbanističkog projekta uređenja nove pješačke zone.  

Predlažemo i da se kod izrade montažnih elemenata koriste ekološki materijali, poput drva, te da ulica osim klupa, uključi i znatno zelenilo. Svaki pojedini montažni element može nuditi sve to skupa.

Moguće je iskoristiti i zelenilo podružnice Holdinga Zrinjevac, a koje se koristi za različite manifestacije.

Razmještaj elemenata duž promenade treba dopuštati mogućnost prolaza za stanare, dostavne, servisne i hitne službe tj. poštovati požarni put.  

Budući da bi takvo rješenje trebalo biti privremeno, predlažemo i da se po isteku, ti elementi  iskoriste za neku drugu lokaciju u gradu, npr. plato Mamutice ili drugdje.  

JAVNI ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKI NATJEČAJ  

Važnost nove promenade, njena središnja pozicija i potencijalna uloga reprezentativne pješačke zone Zagreba svakako traži primjereni oblikovni tretman. Za novu promenadu u budućnosti neizostavno treba raspisati arhitektonsko-urbanističkog natječaja za finalno oblikovanje. No, taj natječaj trenutno ne vidimo kao prioritet, niti treba žuriti, ali je važno da zona što prije profunkcionira kao pješačka i na taj se način, između ostaloga, testiraju (u)potrebe prostora.

Time nova promenada može poslužiti i kao tesni poligon za rješavanje ne samo predmetnog poteza već i čitave donjogradske (i budućih drugih) pješačkih zona kroz pametniju organizaciju prostora i odgovorniji način upravljanja, što se ovdje može demonstrirati.

Privremeno rješenje koje nudimo je također dobar testni poligon za program budućeg natječaja.

BICIKLISTI

Nova promenada treba biti isključivo pješačka zona. To znači da osim pješaka postoji mogućnost reguliranog prolaza samo za stanare, hitne, servisne i dostavne službe po protokolima koji vrijede i za ostatak donjogradske pješačke zone. Bicklistički promet ne bi trebalo regulirati na način da se po promenadi formira biciklistička staza. Širina Masarykove i Tesline ulice nije dovoljna za kvalitetni i reprezentativni pješački potez koji bi uključivao i biciklističku stazu.

Planirana (rokovi za izvedbu ne postoje) biciklistička magistrala istok-zapad treba računati s boljim i većim kapacitetima za bicikliste na npr. Zelenom valu, a ne kroz (buduću) pješačku zonu. Udaljenost jednog od drugog je zanemariva.    

Pritom, nepostojanje ucrtane biciklističke staze po novoj promenadi ne znači da ne bi postojala mogućnost prolaza biciklista tj. pješaka s biciklima, samo za to ne bi postojala zasebna, markirana, biciklistička staza.  

EUROPSKE PRAKSE

Molimo da se, bez odgode, Masarykova proglasi pješačkom zonom te na taj način proširi donjogradska pješačka zona, podigne kvaliteta života u gradu, a Zagreb približi europskim standardima i okolišnim trendovima.

Činjenica je da brojni europski gradovi zadnjih godina radikalno povećavaju pješačke zone u svojim središtima i to kao strateški cilj, budući da one direktno doprinose kvaliteti života, ali i poticanju gospodarske aktivnosti i podizanju ekoloških standarda. Primjerice, Beč, Ljubljana i Oslo - u kojem je od 2019. godine i čitavo najjuže gradsko središte proglašeno pješačkom zonom.

Grad Beč je prije pola stoljeća imao svega jednu pješačku zonu dugu jedan kilometar, a od 2020. grad ima 100 (!) pješačkih zona i to ukupne dužine više od 21 kilometra.  

U svim tim i drugim europskim gradovima pedestrijanizaciju prati odgovarajuće oblikovanje i opremanje pješačkih zona koje se ne mogu niti smiju svoditi samo na zabranu prometa automobilima i postavljanje terasa ugostiteljskih objekata, već trebaju ponuditi odgovarajuću komunalnu opremu, pritom vodeći računa o niz parametara kao što su stvarne potrebe, kapacitet, prostorna dispozicija, dizajn, okolišni i društveni kriteriji te način upravljanja.

Smatramo da Zagreb sve to može i treba dobiti, a prijedlog privremenog rješenja elemenata za sjedenje obavezno sa zelenilom koje ima mogućnost stvaranja ugodnijih ambijenata i boravišnih kvaliteta, dobar je put prema trajnijem i cjelovitijem rješenju koje bi u budućnosti ponudio javni arhitektonsko-urbanistički natječaj.  

Još jednom ističemo da za provođenje ove incijative de facto svi preduvjeti već postoje te da se ona u osnovi može provesti odmah. Takav potez gradske uprave zasigurno bi bio dočekan s odobravanjem građana te predstavljao iskorak kakav grad (pre)dugo čeka.

Podsjećamo i da je proširenje donjogradske pješačke zone jedno od predizbornih obećanja nove gradske uprave. To obećanje očekujemo da se ostvari, a predlažemo da prva bude upravo Masarykova i formiranje nove promenade od HNK do Zrinjevca.  

Nova zelena promenada od HNK do Zrinjevca mogla bi ponuditi potpuno novu sliku središta Zagreba i u tome smislu biti važan doprinos urbanitetu grada.

ODGOVORNOST UPRAVLJANJA  - ZAGREB 21. STOLJEĆA

Želimo podsjetiti da se bivša gradska vlast oglušivala na prijedloge i zahtjeve za proširenje pješačke zone od strane niza nevladinih organizacija (Zelena akcija, Sindikat biciklista) i drugih građanskih incijativa, a postojeću pješačku zonu organizacijom, načinom upravljanja i oblikovanjem svela na urbano smetlište. Time je bitno narušena i razina urbaniteta (centra) grada. Takva praksa treba pripadati prošlosti. Nadamo se će nova gradska uprava Zagreb približiti planiranju i potrebama 21. stoljeća. Zagreb treba takav iskorak i ova incijativa tu mogućnost potiče,a pritom i nudi neke od mogućih smjerova i konkretnih rješenja.    

Ističemo i da u gradskoj upravi rade prometni i drugi stručnjaci koji raspolažu kompetencijama da predlože najbolje rješenje. Konačno, za to primaju plaću. Rješenja svakako treba tražiti unutar gradskih stručnih službi, a ne nepotrebnim outsorsanjem.  

Molimo da incijativu podržite i zauzmete se da se ona realizira u razumnom roku. Bez nepotrebnih odgoda i opravdanja. Pješačka zona mora imati prednost, a to potvrđuju i brojne studije i osobito prakse u naprednijim gradovima Europske unije za kojima Zagreb radikalno zaostaje.

Proširenje pješačke zone žele brojni građani.

Napominjemo i da nijedna ulica nije postala lošija time što je postala pješačka (pod uvjetom da se ispravno tretira, a ne privatizira u obliku ogromne terase, poput npr. Bogovićeve).  

Proglašenjem nove promenade od HNK do Zrinjevca Zagreb bi mogao dobiti ugodni i reprezentativni pješački potez kakav gradu nedostaje. Gradska uprava koja takvu incijativu prepozna i realizira na tome može samo profitirati.

Budući da je svaki javni prostor iznimno osjetljiv na promjene, strah od negativnih reakcija javnosti, kojih će uvijek i za sve biti, nije opravdan budući da novom promenadom Zagreb puno više dobiva nego gubi ukidanjem prometa u Masarykovoj.

Odluka o proširenju i procedure za izdavanje potrebnih suglasnosti i rješenja trebalo bi započeti već ove, 2021. godine, kako bi nova promenada od HNK do Zrinjevca bila predviđena i proračunom te zaživjela 2022. godine. Svi preduvjeti za to već postoje, samo je potrebno donijeti odluku.  

Budući da se radi o relativno jednostavno provedivoj, tehnički i financijski nezahtjevnoj, a po niz točaka itekako korisnoj incijativi, očekujemo da se ona i ostvari na predloženi ili neki drugi, bolji, način i to u razumnom roku.  

O vašem stavu, poduzetim koracima i rokovima molimo da nas se izvijesti u zakonskom roku, kako bi o aktivostima svakog pojedinog tijela gradske uprave mogli objaviti i informirati zainteresiranu javnost.  

Na vašem ljubaznom angažmanu na poboljšanju Zagreba unaprijed zahvaljujemo.        

 S poštovanjem,  

 1POSTOZAGRAD

 1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

https://www.facebook.com/1postozagrad/